Suzana Logara: Supekova načela humanizma

HSPF.info

Suzana Logara:

 

Supekova načela humanizma

 

 

 

„Mi smo sanjali jedan bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Pokušali smo to ostvariti, ali nismo uspjeli. Zato je čitav moj život, više ili manje, jedan promašaj. Ali vi mladi, ako ste sve te ideje prihvatili, morate ih provesti. Mi smo izgubili rat.”(2006.)

                                                                                                                     Ivan Supek (*1915 – †2007)

***

Pojava humanizma u 15. stoljeću označila je: priznavanje ljudske jednakosti, štovanje osobnog dostojanstva, slobodu stvaralaštva i uzajamnu solidarnost. Nastojao je utvrditi univerzalna načela, koja su prema Supeku, izvlačila čovjeka iz egzistencijalne samoće i najjača su obrana protiv poludjelih inercija koje guraju svijet u samoubojstvo.

Za prenošenje humanizma u Kraljevinu Ugarsko-Hrvatsku, najviše je bio zaslužan Ivan Vitez i njegov nećak Ivan Vitez mlađi, koji se sam nazvao Janus Pannonius čijim se djelima Supek bavio kako bi istražio politička i kulturna stremljenja u Hrvatskoj u tom razdoblju povijesti. Pobrinuo se da ni Marcus Antonius de Dominis ne padne u zaborav, humanist koji se zalagao za svjetski mir. Pisao je o njima drame i romane kojima je nastojao dokazati da su navedeni stari hrvatski humanisti na ugroženim granicama i u europskom metežu uspostavili moralno, pravedno obzorje koje će dalje osvjetljavati najbolje političke pokrete u Hrvatskoj. Nije sporio da mu je tu povijesno bilo uglavnom poetska forma za izricanje nekih tadašnjih aktualnih istina.

Raspadu humanizma u 17. stoljeću pridonosio je razvoj znanosti i filozofije. Gubila se veza između znanosti, etike i umjetnosti, što je činilo Supekov „trinitas“. Koliko je god princip objektivnosti unaprijedio svjetsku istraživačku znanost, toliko je sakatio moralnu odgovornost što je imalo kobne posljedice. Znanstveno-tehnička revolucija u 20. stoljeću je uzdrmala globalni splet vlasti u tolikoj mjeri da se sigurna budućnost mogla očitovati jedino u razoružanom, sjedinjenom i humanijem svijetu za što se i Supek osobno borio kroz izlaganja na skupovima za vrijeme svoga djelovanja 60-ih godina prošlog stoljeća. Pojavili su se sustavi koji su bili prijetnja svjetskom miru i napretku. Ideološki dogmatizam je bacio mnoge zemlje u egzistencijalnu krizu. Izlazi su se tražili u političkom pluralizmu i obnovi individualne poduzetnosti. Uniformnost bi štetno djelovala za drevne civilizacije koje svojom izvornošću nadahnjuju istraživanja i stvaralaštvo. Želja za profitom ili vlašću, predrasude, gluposti, taštine i gramzljivosti produbljuju ionako velike razlike između raznih staleža i regija. Supek se zalagao za novo zajedništvo što je bila i misija humanizma, kao i vraćanje ljudima osobnog dostojanstva. Humanizam odgovara na prva čovjekova pitanja o smislu postojanja, osobnoj odgovornosti i općem dobru. Za humaniste kriterij nije daleki cilj već svakidašnjica. Ne obmanjujući se nekakvim savršenim društvenim uređenjem, oni teže stvoriti uvjete dobrog života za sve. To se ne može postići bez velikih promjena. Glavno težište u takvim nastojanjima postavlja se nenasilni pothvat i opći sporazum. Humanizam se u toj misiji udružuje s religijama koje su oduvijek gajile suosjećanje među ljudima i moralnu svijest.

Univerzalnost humanističkih načela ukorijenjena je u svačiju egzistenciju i u svačiji zavičaj pa će razulareni egoizam ili bezobzirni individualizam značiti izopačenje ili nastranost ljudske naravi. Razni mitinzi i pohodi užasavajući su primjer kako se ljudi mogu upregnuti i razbjesniti.

Pozivajući se na razum i svijest, humanizam polaže posljednju nadu na demokratsku odluku. Supek je sa tri suradnika, također svjetskim mirotvorcima, izradio proglas 1974. godine u Dubrovniku u kojem je sadržano 10 humanističkih načela koja su 1976. pročitana u Philadelphiji na humanističkom Kongresu svjetskog jedinstva kojim je Supek predsjedavao:

1. Uvažavati prošlost i očuvati život
2. Afirmirati ljudsku jednakost
3. Afirmirati ljudsku slobodu
4. Proširiti solidarnost na sve ljude
5. Tražiti istinu
6. Upravljati razvoj prema općoj blagodati
7. Gajiti ljepotu i umjetnosti
8. Prenositi humanistička načela u legalne norme
9. Promicati svjetski sporazum i sklad
10. Biti dobar

Vjerovao je da se može ostvariti društvo jednakosti i pravde što je promicao kroz svoj društveni angažman. Svaki javni rad u njegovoj domovini od 70-ih do 1990. je otežan u tolikoj mjeri da nije uspio održati u životu humanističku organizaciju što je smatrao jednim od svojih najvećih promašaja. Ivan Supek je često označavan kao moralist i idealist koji ne razumije političku stvarnost ali njegova djela za života dokazala su sasvim suprotno.

Izvor: HSPF.info, 28. veljače 2016.